BRODI/ONA “GUSARI/ONA”  (2025.)

INTERVENCIJA U GRADSKI MUZEJ OMIŠ

MATEA ŠABIĆ SABLJIĆ  

 

TRAŽI SE! OMIŠKA GUSARICA! Dok se omiški stanovnici, izrazito srčani zaljubljenici u svoje gusarsko gnijezdo poprilično identificiraju s gusarskom poviješću, pa i samim Lestrigoncima, omiškim područjem se osim samog Odiseja* i omiških gusara, kretala i ilirska gusarska kraljica Teuta, koja je vladala gusarskim flotama još 300 godina prije Krista.., od Neretve preko srednjodalmatinskih otoka sve do Epira u Grčkoj. Tako se neretljanski (9.-11.st.) i omiški gusari (12.-13.st) smatraju Teutinim gusarskim nasljednicima.  Povijesni izvori je opisuju da je bila “Mudra kao zmija, hrabra kao lav i lijepa kao vila”... Još dan danas, je živa predaja o Teuti koja je spasila ribare za vrijeme velike oluje. I u naše vrijeme, 2300 godina kasnije, ribari s ušća Neretve imaju izreku: “Ako bude vitra, Teuto dođi po nas!”.  ​​

​

Tražim priču o omiškoj gusarici, još uvijek nepoznatu, a za koju sam sigurna da je postojala... Kako Jo Stanley u svojoj knjizi “Bold in her breeches” kaže: “Bile smo i jesmo na moru, kao što smo bile i jesmo na kopnu.. ” Lako moguće da se prerušila u muškarca kako bi mogla ravnopravno sudjelovati u gusarskom društvu 12. i 13. stoljeća, pa tako i ostala neotkrivena/e sve do današnjih dana... Lako moguće da se krije među imenima gusara u povijesnim dokumentima, i da ćemo je tek otkriti.. Postoji zabilježena priča o lokalnoj heroini Mili Gojsalić, djevojci iz obližnje Poljičke Republike, koja je u 16.stoljeću spasila Poljica od turske vojske zapalivši skladište baruta. O njoj je pisao August Šenoa. Njezin lik isklesao je Ivan Meštrović, a Jakov Gotovac je 1951. godine skladao operu Mila Gojsalića. Često se povezuje s otporom i hrabrošću sličnom onoj gusarskoj.

​

Dok Meštrovićev kip lokalne heroine Mile Gojsalić bdije nad kanjonom Cetine, “Teuta” zajedno s gusaricama i morskim heroinama uplovljava u Muzej grada Omiša evocirajući jednu paralelnu povijest, uglavnom nevidljivu i nepoznatu; povijest morskih heroina koje su unatoč zabranama i predrasudama gusarile, plovile morima, gradile brodove i istraživale morski svijet..

​

Iako su većina gusara i pirata u povijesti bila muškarci, postoji stotinjak poznatih primjera gusarica i piratica. Neke su bile gusarske kapetanice, a neke su zapovijedale i cijelim gusarskim flotama. Među najmoćnijim gusaricama bile su Zheng Yi Sao (18-19.st) i Huang Bamei (20.st), koje su obje predvodile desetke tisuća gusara. Na mnogim brodovima u zlatnom dobu piratstva, žena na brodu smatrana je nesrećom. Mnoge poznate gusarice, poput Bonny Anne i Mary Read (18.st), u skladu s tim su se prerušavale u muškarce. Budući da je spol mnogih gusarica otkriven tek nakon što su uhvaćene, za pretpostaviti je da je u gusarstvu bilo više žena nego što je naznačeno u sačuvanim izvorima. Gusarice su kroz stoljeća igrale važnu ulogu u oblikovanju društvene percepcije žena — često kao simboli otpora, slobode i redefinicije rodnih normi. Izazivale su rodne stereotipe, prkosile patrijarhatu: u vremenima kada su žene bile ograničene na domaću sferu, pokazivale su da mogu biti jednako hrabre i strateške kao muškarci, prerušavale se kako bi mogle ploviti, što je dodatno isticalo rigidnost društvenih normi i pokazivalo njihovu sposobnost da ih nadvladaju. Utjecale su na kulturu i književnost, postale su dio narodnih priča, balada i kasnije romana, često prikazane kao neustrašive i neovisne,  njihove priče se danas koriste kao primjeri ženske snage i borbe protiv opresije. Od Teute ilirske kraljice gusara, irske gusarske kraljice Grace O’Malley preko piratica s Kariba Bonny Anne i Mary Read, do najmoćnije piratice povijesti Ching Shih gusarice se pojavljuju u raznim dijelovima svijeta.., neke su, poput sjevernoafričke gusarice Sayyide al-Hurre, bile i političke vođe koje su koristile gusarstvo kao sredstvo otpora kolonijalizmu. U 20. stoljeću, priče o gusaricama ponekad su postajale simboli feminizma i ženske slobode; dok su se gusari često koristili za pričanje priča o bijegu od plaćenog ropstva, gusarice su ilustrirale bijeg od rodne podređenosti... Pirati i piratice često su djelovali izvan zakona, motivirani preživljavanjem i pobunom, dok su gusari i gusarice, uz podršku lokalnih vlasti, predstavljali organizirani otpor imperijalnim silama. Unatoč tim razlikama, suvremena romantizacija oba lika stvara zajedničku sliku slobodarskih ikona otpora. Njihove priče služe kao arhetipski primjeri borbe za slobodu, autonomiju i ravnopravnost, protiv klasnih, rodnih i političkih ograničenja.     

 

Od 2018. godine samostalno, svojim rukama, gradim vlastite "utopijske" brodice kao funkcionalnu mobilnu interaktivnu instalaciju u stalnoj izgradnji i nadogradnji: flotu BRODI/ONA. Gradim ih u čast maritimnim i pomorskim heroinama koje su unatoč predrasudama i zabranama plovile morima, gradile brodove i istraživale morski svijet; od gusarskih kraljica i gusarica, mornarki i brodograditeljica koje su se od vremena prije nove ere pa sve do 20.st nerijetko prerušavale u muškarce zbog dobro nam znanog uvjerenja da je "žena nesreća na brodu", pa sve do pionirki 20. stoljeća koje su samostalno oplovljavale planetu, sudjelovale u utrkama, elektrozavarivale brodove tijekom svjetskih ratova, izborile se za prava žena na školovanje i rad i u tehničkim strukama, te kao inženjerke i obrazovane pomorske arhitektice konstruirale i dizajnirale brodove, kao obrazovane pomorkinje, kapetanice i časnice upravljale brodovima i plovile morima, te kao obrazovane znanstvenice sudjelovale u utemeljenju znanosti o moru, istraživanju i mapiranju oceana., kao aktivistice se zauzimale za očuvanje i spašavanje morskog svijeta; te tako doprinosile i doprinose pomicanju granica i stvaranju ravnopravnijeg društva.

​

Istraživanje - koje su to sve žene sudjelovale u maritimnom, pomorskom svijetu kroz povijest do danas, izlažem u vidu intervencija u samu povijest pomorstva kroz Pomorske muzeje, kako bi se prateći službenu povijest pomorstva mogla iščitavati i ona paralelna “neslužbena - ženska povijest” koja je isto tako bila prisutna ali “nije bila vidljiva”, a čija svjedočanstva su ostala zapisana uglavnom u vidu novinskih zapisa ili objavljenih memoara. Nastavljajući se na znanstveni rad Hanna Hagmark-Cooper, Åland Maritime Museum, Finland: "Is there place for woman in maritime history?", također postavljam pitanje “Ima li mjesta za žene u povijesti pomorstva?”. Intervencija u Pomorske muzeje ( Hr.Pomorski muzej Split 2021., Dubrovnik 2022.,.. ) u vidu muzejskih oznaka s kratkim biografskim crticama žena vezanih za svijet pomorstva, kroz povijest do danas, kamuflira se kao artefakt muzeja, redefinirajući stalni postav, ne predstavljajući službenu povijest pomorstva već intervenciju - pokušaj da se "napravi mjesta” za žene u  povijesti pomorstva, ukazujući na snagu i zanimljivost njihovog djelovanja i čineći vidljivim njihovo prisustvo.  

​

U Muzej grada Omiša, referirajući se na povijest Omiša kao pravog gusarskog gnijezda, interveniram s instalacijom GUSARI/ONA. Izlažem brodicu “TEUTA”, iz flote BRODI/ONA (2018.-), koju sam sagradila vlastitim rukama u čast gusarskoj kraljici Jadranskog mora, vladarici ilirskog kraljevstva u 3. stoljeću pr.Kr. Njezina flota je kontrolirala Jadran, a gusarski napadi na rimske brodove i njen  gusarski otpor potresli su Rimsko Carstvo. Gusarska kraljica Teuta nije bila puki kuriozitet — bila je taktičarka, diplomatkinja i gusarica čije su odluke oblikovale povijest. Na zidove muzeja interveniram s muzejskim oznakama s kratkim biografskim crticama gusarica svijeta. U dvorište muzeja, i kroz ulicu interveniram sa 150 zastavica s kratkim biografskim crticama morskih heroina kroz povijest do danas. 

​

Svojim umjetničkim radom; kroz istraživanje, interveniranje u povijest, procesom izgradnje flote Brodi/ona, izradom prostornih instalacija, i performativnih aspekata, prikazujem paralelnu povijest i prisutnost žena na moru, preoblikujući, propitujući, istražujući i reinterpretirajući razumijevanje povijesti i društvenih uloga. Gradim flotu brodica i interveniram u Pomorske muzeje  s kratkim biografijama maritimnih heroina; tako osvjetljavam paralelne, nevidljive i često zanemarene narative. Slažem kartografiju nevidljivih biografija stvarnih žena pozivajući publiku na putovanje u kojem otkriva stvarne priče, ali i dopunjuje s novim primjerima, tako postajući sudionik u procesu donošenja glasova iz prošlosti u sadašnjost za budućnost.. Naravno da je uz povijest mornara, kapetana, brodograditelja, istraživača i gusara, unatoč svim zabranama i predrasudama, uvijek supostojala i povijest gusarica... mornarki, kapetanica, brodograditeljica, istraživačica ...

 

Matea Šabić Sabljić

GUSARI/ONA

INTERVENCIJA U GRADSKI MUZEJ OMIŠ

11.08.2025.u 19h, do 24.08.2025.

​

ALMISSA OPEN ART 2025

“PIRATSKA SOLIDARNOST”

KUSTOS IGOR GRUBIĆ

10.-13.08.2025.

​